O nama

Prve tragove organizirane filatelije u Hrvatskoj naziremo u dalekim 1876. i 1889. godinama kada su se prema ne baš previše dokumentiranim saznanjima, dogodili prvi pokušaji organiziranja sakupljača poštanskih maraka.

1876. godine okićki župnik Oskar pl. Simić (međunarodno uvaženi filatelist onoga vremena)  osniva u Zagrebu “Literarisch-Philatelischer Verein”, na žalost društvo kratka vijeka i nezabilježenih bitnijih aktivnosti (o kojemu nemamo dostupnih podataka), a možda je za taj, tada pionirski poduhvat, jednostavno bilo prerano i nije pao na plodno tlo.

Drugi pokušaj bio je u Dubrovniku (vjeruje se 1888. ili 1889. godine), gdje je barun Frane Gundulić osnovao filatelističko društvo nazvano „Philatelia“. Društvo je, na žalost, brisano iz registra već pet godina kasnije iz ne baš razjašnjenih razloga.

Iako su ova dva pokušaja više povijesni fakt nego stvarni začetak filatelije u Hrvatskoj, pohvalno je da su ovi pokušaji nastali relativno kratko nakon osnutka prvih srodnih društava u svijetu (npr. 1869. London), a od kojih neka i danas djeluju.       

Pravi početak organizirane filatelije u Hrvatskoj svakako je osnivanje Hrvatskog filatelističkog društva u Zagrebu 1. lip­nja 1896. godine. U vrijeme banovanja Khuena Hédervárya i pokušaja mađarizacije gotovo cijeloga društvenog života u Hrvatskoj, odabrano ime sa hrvatskim predznakom nije bilo baš po volji banskim vlastima, pa se na odobrenje statuta društva (uz provedene promjene) čekalo gotovo devet mjeseci. Društvo, službeno počinje djelovati 14. ožujka 1897.

Oduševljenje hrvatskih filatelista bilo je veliko i oni zdušno pristupaju radu često daleko izvan okvira svojih realnih mogućnosti i obično bez potpore, kako bismo danas rekli “šire društvene zajednice”. Njihov entuzijazam lomi sve prepreke i već nakon deset godina, 1907. godine organiziraju velebnu izložbu u Umjetničkom paviljonu (i danas najreprezentativnijem izlož­benom prostoru u Zagrebu), koju otvara osobno gradonačelnik Milan Amruš, a građani stoje u redovima da bi vidjeli nešto potpuno novo, neviđeno do tada. Vrijedno je spomenuti, s dubokim naklonom njihovoj uspomeni, ta imena kojima dugujemo naše početke: dr Eugen pl. Sladović, dr Franjo Bučar, Dragu­tin Dukat, Dragutin Cogolja, prof. Stjepan Jarić, Ivan Kerschbaumer, Antun Miškić, Vjekoslav Panian, Peroslav Paskijević, Dragutin Taborski i Dragutin Zistler. Sve su to bili ugledni građani Zagreba koji su ostvarili zapažene karijere i izvan svoga lju­bljenog hobija.

Dolazi do svjetskog rata u kojem se raspada Austro-Ugarska Monarhija, a aktivnosti svih društava su tijekom rata bile zabranjene. Formira se kratkotrajna Država SHS i Hrvati hrle u svoju utopijsku “ravnopravnu državu svih južnih Slavena“.

Godine neposredno nakon Velikog rata pune su en­tuzijazma hrvatskih filatelista. Odmah se obnav­ljaju sva društva okupljena oko svoje matice: Hrvatskog filatelističkog društva (društvo je od početka u svom programu imalo osnivanje podružnica diljem Hrvatske unutar monarhije i to je uspješno i obavljalo). U vremenu Države SHS kreće se u osnivanje podružnica na područjima na kojima još nisu bile osnovane, ali sada se fokus širi i na ostala područja u državi. 19. lipnja 1919. osniva se podružnica HFD-a u Sarajevu, 30. kolovoza u Tuzli, 21. rujna u Zemu­nu, 19. listopada u Osijeku, 25. listopada u Bro­du na Savi, 3. veljače 1920. u Sisku, 10. svibnja u Mostaru, 18. srpnja u Vinkovcima, 16. listopada u Subotici, a istaknuti članovi HFD-a dr Vuk Simić Vakanović i ing. Philippović su­djeluju u osnivanju prvog filatelističkog društva u Beogradu.

Zanimanje za filateliju naglo raste, pa i članstvo, čemu svakako pridonose i marke nove države, ali i formiranje novih država nakon Velikog rata, pa se time otvaraju i nova područja sakupljanja. Drugo samostalno filatelističko društvo u Hrvatskoj, HFD Karlovac osnovano je 1. rujna 1919.

Prvi pokušaji organiziranja na razini nove dr­žave datiraju iz jeseni 1927. Pokušaj formiranja vodi HFD koji šalje budućim članicama druš­tvena pravila i osnivačka skupština sazvana je za 25. 9. 1927. u Zagrebu. Čini se da pokušaj nije uspio jer nema tragova o aktivnostima koje bi taj novi savez pokrenuo. Važnije od toga neuspjelog udruživanja je stvarna aktivnost društava diljem Hrvatske i Bo­sne i Hercegovine. Već u travnju 1919. pokrenut je stručni, vrlo kvalitetan časopis “Filatelista” koji izlazi u nevjerojatnoj nakladi od 1500 primjeraka. Taj stručni časopis zavidne filatelističke razine ostaje između dva svjetska rata uporište struke i filatelističkog znanja, te je mjesto gdje možemo naći imena mnogih filatelističkih ko­rifeja toga, filatelistički izuzetno interesantnog, vremena. Rad s mladeži vodi poznati sportski dužnosnik i olimpijac dr Franjo Bučar. Čitavo to razdoblje je obilježio Viktor Račić, predsjednik HFD-a, s kraćim prekidom, pune 22 godine.

Šest godina kasnije, nakon prvog neuspješnog pokušaja udruživanja, na inicijativu filatelističkih klubova u Zagrebu, Dubrovniku, Karlovcu, Ljubljani, Beogradu, Sarajevu i Subotici u Zagrebu je 28. svibnja 1933. osnovan Jugosla­venski filatelistički savez (JFS) kao krovna orga­nizacija u koju se učlanjuju klubovi registrirani u Kraljevini Jugoslaviji.

Rad novog saveza od samih početaka obilje­žen je nesporazumima i pokušajima majorizacije na liniji Beograd-ostali. Mnogi klubovi se tome odupiru, a Slovenci i Vojvođani su među najgla­snijima u traženju da se rad saveza reorganizira i postavi na ravnopravnim osnovama. Uglavnom su svi prigovori odbijeni, a u međuvremenu zlosretna država je sporazumom Cvetković-Maček reorganizirana u banovine i osnovana je Banovina Hrvatska sa znatno širim granicama od današnje Republike Hrvatske.

Dva zagrebačka kluba, HFD i Klub sabirača maraka pokreću inicijativu za osnivanje Hrvat­skog filatelističkog saveza. Ti klubovi pozivaju sva društva sa teritorija Banovine Hrvatske da se uključe u pripreme. Predlagači predlažu da se na teritoriju Kraljevine formiraju tri samostalna saveza hrvatski, srpski i slovenski sa vlastitim financiranjem a samo prema inozemstvu bili bi zastupani preko Saveza filatelista Kraljevine Jugoslavije. Srbi odbijaju taj prijedlog i savez na državnoj razini sve do skorog rata nije osnovan. JFS se raspada i jedan po jedan hrvatski klubovi prestaju biti njegove članice.

Dana 31. ožujka 1940. u Zagrebu se održava Osnivačka skupština Hrvatskog filatelističkog saveza (HFS). Skupštini prisustvuju predstavnici deset klubova:

1. Hrvatsko filatelističko društvo, Zagreb
2. Klub sabirača maraka, Zagreb
3. Filatelistički klub Za­greb
4. Filatelističko društvo Vinkovci
5. Hrvatsko filatelističko društvo Gospić
6. Filatelističko druš­tvo Dubrovnik
7. Filatelistički klub Slavonski Brod
8. Filatelistički klub Slavonska Požega
9. Filatelistič­ki klub Osijek
10. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac.

I tako Hrvatski savez filatelista / Hrvatski filatelistički savez / Savez filatelista hrvatske djeluje do danas . . .

Više o Savezu možete pročitati ovdje i ovdje